 Iako će vodostaji reka, a pre svega Dunava, još rasti, Apatin za sada nema razloga da se plaši, jer je nivo reka takav da nas od eventualnih vanrednih mera deli blizu tri metra.
Iako će vodostaji reka, a pre svega Dunava, još rasti, Apatin za sada nema razloga da se plaši, jer je nivo reka takav da nas od eventualnih vanrednih mera deli blizu tri metra.
I rukovodilac dbrane od poplava u Javnom vodoprivrednom preduzeću „Vode Vojvodine“ Mirko Galonja potvrdio je danas da je evidentno da će poplavni talas iz centrane Evrope stići u Srbiju tek sutra osnosno 6. juna i narednih dana, ali da se ne očekuju veće poplave, niti da će izazvati veće probleme. Inače, prema prognozama RHMZ Srbije vodostaji na Dunavu će biti u većem porastu narednih osam dana sa prevazilaženjem granica redovne odbrane od poplava kod Bezdana sutra, kod Apatina 06. juna, kod Bogojeva, Bačke Palanke i Slankamena 07/08. juna, i kod Novog Sada 06/07. juna sa tendencijom daljeg porasta do 12. juna.
Prema rečima Mirka Galonje, maksimalni poplavni talas kod Novog Sada očekuje se sredinom juna i biće visok, sigurno viši od 600 centimetara, ali se ne može precizirati konačan nivo, jer će to zavisiti i od količine padavina do tada. Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) saopštio je da su obilne padavine dobre za ozima žita koja se nalaze u fazama nalivanja zrna, kao i za jare ratarske kulture koje su intenzivnom porastu, ali ne pogoduju voću i povrću koji se nalaze u fazi zrenja, jer se smanjuje kvalitet ploda i ometa berba.
Kako je rečeno u RHMZ, trenutni vremenski uslovi, česte padavine i povećana vlažnost vazduha, pogodovale su razvoju korova i biljnih bolesti, pa je zato neophodna primena mera nege i zastite biljaka.Kako je istaknuto, u većem delu zemlje stvorili su se uslovi za infekciju vinove loze plamenjačom i crnom truleži, dok su na voću dugi periodi vlaženja lista stvorili uslove za infekcije plamenjačom i monilijom.
Iz RHMZ su naveli da je u mnogim zasadima jabuke registrovano prisustvo simptoma bakteriozne plamenjače (ervinije), čadjave krastavosti plodova i crne lisne pegavosti, a pojava bolesti nakon obilnih kiša i grada utvrdjena je i kod šećerne repe, paprike, paradajza i krompira.